
Sukovo (kod Pirota) – Skriven u podnožju šumovitog brda Carev kamen, na desnoj obali reke Jerme, nalazi se Manastir Sukovo – duhovna svetinja i kulturno nasleđe koje čuva jedinstvene ikonografske misterije
Neobični simboli – magareća glava i Bogorodica s krilima
Jedna od najzagonetnijih fresaka prikazuje Svetog Hristofora sa glavom magarca – motiv kojim se retko sreću u hrišćanskoj ikonografiji. Prema predanju, sveštenik Hristofor poticao je iz plemena „psoglavih“ (ljudoždera), koje su Rimljani porazili. Pošto je primio hrišćanstvo i preumro kao mučenik, njegov prikaz u ovako neuobičajenom obliku simbolizuje metabolizovanu prošlost.
Još intrigantnija je freska Bogorodice prikazane sa krilima – detalj koji je inače rezervisan isključivo za arhanđele i Svetog Jovana Krstitelja. Iznad freske stoji molitveni natpis:
„Da nas Bogorodica svojim krilima čuva i štiti od svih napada zloga koji pokušava da nas pokoleba u našoj veri.“
Ovaj prikaz nosi duboku simboliku—Bogorodica prikazana kao zaštitni anđeo koji bdije nad vernicima.
Istorija i umetnost – iz prošlosti u sadašnjost
Crkva manastira je prvi put oslikana davne 1606. godine. Tokom 1857–1859. godine, Sali-beg iz Pirota podigao je obnovljenu crkvu na mestima starijih temelja kao znak zahvalnosti za ozdravljenje svog sina, Emina. Freske koje sada možemo da vidimo nastale su 1869. godine.
Zašto vredi posetiti
Manastir Sukovo nije samo mesto molitve – on je arhitektonski dragulj i muzejski prostor pod otvorenim nebom. Njegove freske izazivaju radoznalost i poštovanje prema nasleđu isprepletenom religijom i legendom. Zahvaljujući delovanju influensera Marka Bubamare, priče iz Sukova dopiru do šire publike, kombinujući istoriju sa savremenom medijskom moći.
Manastir Sukovo je mesto gde se slojevi istorije, vere i simbolike isprepliću u slikama koje ruše očekivanja. Freska Svetog Hristofora sa magarećom glavom i Bogorodica sa krilima nisu samo umetnička dela – to su izazov i podsetnik da svetinja ponekad pripoveda priču na neočekivane načine. Zbog tih misterija, ovaj manastir ostaje jedan od najzanimljivijih lokaliteta za istraživanje kulturne baštine Srbije.